Italija

Republika Italija
Repubblica italiana
Zastava Italije Grb Italije
Zastava Grb
Himna"Il Canto degli Italiani" ("Pjesma Italijana")

Položaj Italije na karti
Položaj Italije
Glavni grad Rim
41°54′N 12°29′E / 41.900°N 12.483°E / 41.900; 12.483
Najveći grad Rim
Službeni jezik italijanski
Državno uređenje Parlamentarna republika
Sergio Mattarella
Giorgia Meloni
Zakonodavstvo  
Nezavisnost ujedinjenjem italijanskih gradova-država 
• Priznato
17. mart 1861. 
Površina
• Ukupno
301.338 km2 (72.)
• Vode (%)
2,4
Stanovništvo
• Ukupno (2017.)
Povećanje 60.483.973[1] (23.)
199,18/km2 
BDP (PKM) 2019.
• Ukupno
$2,442 biliona[2] (11.)
$40.206[2] 
Gini (2018.) Povećanje 33.4[3] (38. na svijetu)
HDI (2018.) Povećanje 0.883[4] (vrlo visok) (76. na svijetu)
Valuta Euro (€) (EUR)[5]
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Topografija
Mont Blanc
4807,5 m
Lago di Garda
370 km2 km2
Po
652 km
Pozivni broj +39
Internetska domena .it

Italija (italijanski: Italia), službeno Republika Italija (italijanski: Repubblica Italiana),[6] jest unitarna parlamentarna republika smještena na jugu Evrope.[7] Obuhvata Apeninsko poluostrvo i tri velika ostrva na Sredozemnom moru: Siciliju, Sardiniju i Elbu. Ima površinu od 301.338 km2 i umjereno kontinentalnu klimu. Sa 61 milion stanovnika, Italija je četvrta najmnogoljudnija država članica EU. Smještena u srcu Mediterana, Italija se graniči sa Francuskom, Švicarskom, Austrijom, Slovenijom, San Marinom i Vatikanom.

Još od antičkih vremena, sjeverni, centralni i južni dio Apeninskog poluostrva su naseljavali Feničani, Grci, Kartaginjani, Etruščani i Kelti koji su imali svoje kolonije. Italsko pleme Latini su stvorili Rimsko kraljevstvo koje se proširilo širom Italije putem asimilacije i osvajanja drugih okolnih civilizacija stvarajući Rimsku republiku. Rimsko carstvo je bilo dominantna sila antičkog svijeta i vodeći kulturni, politički i vjerski centar zapadne civilizacije. Naslijeđe Rimskog carstva je široko rasprostranjeno i može se uočiti po globalnoj distribuciji građanskih prava, predstavničke demokratije, hrišćanstva i latiničkog pisma.[8][9]

Tokom srednjeg vijeka, Italija je pretrpjela društveno-politički kolaps zbog razornih barbarskih invazija, ali su do 11. stoljeća gradovi-države i pomorske republike ojačale zahvaljujući transportu, trgovini i bankarstvu postavljajući temelje kapitalizmu. Ovi nezavisni gradovi-države i republike su postale glavne evropske luke za azijsku i bliskoistočnu robu. U to vrijeme, centralni dio Italije je bio pod kontrolom teokratske Papinske države, dok je južna Italija bila posjed Bizantijskog carstva, Arapa, Normana, Španije i Bourbona.

Tokom renesanse, perioda humanizma, nauke, istraživanja i umjetnosti, Italija i ostatak Evrope su ušli u novi vijek. Italijanska kultura je cvjetala zahvaljujući naučnicima, umjetnicima i polimatima kao što su Leonardo da Vinci, Galileo Galilei, Michelangelo Buonarotti i Niccolo Machiavelli. Italijanski istraživači kao što su Marco Polo, Kristofor Kolumbo, Amerigo Vespucci i Giovanni da Verazzano su otkrili nove puteve do Dalekog istoka i Novog svijeta donoseći u Evropu mnoga otkrića. Ipak, italijanska komercijalna i politička moć je značajno oslabila otvaranjem trgovačkih puteva iz Novog svijeta, jer su se time zaobilazili trgovački putevi kojima su italijanski gradovi-države dominirali. Osim toga, italijanski gradovi-države su bili stalno okupirani ratovima koji su kulminirali Italijanskim ratovima u 15. i 16. stoljeću. Niz ratova i stranih invazija su učinili italijanske države ranjivim i slabim. Nakon toga Italija će postati politički fragmentirana žrtva okupacije, kolonizacije i osvajanja od strane evropskih sila kao što su Francuska, Španija i Austrija,

Do sredine 19. stoljeća, porast italijanskog nacionalizma i italijanske nezavisnosti je doveo do perioda revolucionarnih političkih previranja poznatih kao Risorgimento, čime su nastojali da preporode italijansku kulturu i stvore samostalnu i jedinstvenu nacionalnu državu. Nakon mnogih neuspješnih pokušaja, Italijanski ratovi za nezavisnost, pohod hiljade i zauzimanje Rima je rezultiralo ujedinjenjem zemlje. Nakon ujedinjenja Italija je postala velika sila nakon vijekova strane dominacije i političkih podjela. Od kraja 19. stoljeća do početka 20. stoljeća, Kraljevina Italija se industrijalizirala i postala kolonijalno carstvo.[10] Iako je pobijedila u Prvom svjetskom ratu, Italija je ušla u period ekonomske krize i socijalnih nemira koji su doveli do uspona fašizma 1922. godine. Učešće u Drugom svjetskom ratu na strani sila Osovine je završeno vojnim porazom, ekonomskim razaranjem i građanskim ratom. U godinama koje su uslijedile, Italija je ukinula monarhiju i uspostavila demokratiju, doživjevši ekonomski procvat postavši jedna od najrazvijenijih zemalja na svijetu.[11]

Italija je danas treća najveća ekonomska sila Eurozone i osma najveća ekonomska sila na svijetu.[12] Ima vrlo visok indeks ljudskog razvoja[13] i uživa najduži životni vijek u EU. Italija ima važnu ulogu u regionalnim i globalnim vojnim, kulturnim i diplomatskim poslovima. Italija je jedan od osnivača i vodećih članica Evropske unije i član brojnih međunarodnih institucija kao što su UN, NATO, OECD, OSCE, Svjetska trgovačka organizacija, G7, G8, G20, Mediteranska unija i Vijeće Evrope. Zbog svog ogromnog kulturnog bogatstva, Italija je dom 51 svjetske baštine  i jedna je od najposjećenijih zemalja na svijetu.

  1. ^ "ISTAT: mjesečni pregled". ISTAT. Arhivirano s originala, 19. 10. 2019. Pristupljeno 24. 5. 2014.
  2. ^ a b "Italy". International Monetary Fund. Pristupljeno 17. 10. 2013.
  3. ^ ""Gini coefficient of equivalised disposable income"". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 24. 5. 2014.
  4. ^ "Human Development Report 2011" (PDF). United Nations. 2011. Pristupljeno 5. 11. 2011.
  5. ^ Prije 2002. godine koristila se italijanska lira
  6. ^ Italy: The World Factbook Arhivirano 9. 7. 2017. na Wayback Machine Central Intelligence Agency (retrieved 13 October 2013).
  7. ^ "UNSD — Methodology". unstats.un.org.
  8. ^ Lazenby, John Francis (4. 2. 1998). Hannibal's War: A Military History of the Second Punic War. University of Oklahoma Press. str. 29. ISBN 978-0-8061-3004-0 – preko Internet Archive. Italy homeland of the Romans.
  9. ^ Maddison, Angus (20. 9. 2007). Contours of the World Economy 1-2030 AD: Essays in Macro-Economic History. OUP Oxford. ISBN 978-0-19-922721-1 – preko Google Books.
  10. ^ "Unification of Italy". Library.thinkquest.org. 4. 4. 2003. Arhivirano s originala, 7. 3. 2009. Pristupljeno 19. 11. 2009.
  11. ^ "IMF Advanced Economies List. World Economic Outlook, April 2016, p. 148" (PDF). Arhivirano (PDF) s originala, 21. 4. 2016.
  12. ^ "IMF Advanced Economies List. World Economic Outlook, April 2016, p. 148" (PDF). Arhivirano (PDF) s originala, 21. 4. 2016.
  13. ^ The Economist Intelligence Unit's quality-of-life index Arhivirano 2. 8. 2012. na Wayback Machine, Economist, 2005